Multimedija

U utorak, 20. prosinca 2022. u Kulturnom centru Ljubuški održana je regionalna konferencija (P)održimo baštinu! na temu održivog razvoja i prezentacije kulturne baštine, koja je okupila više od 100 sudionika koji su imali priliku poslušati neke od najboljih primjera obnove i upravljanja kulturnom baštinom, ali i izazova s kojima se pritom možemo susresti.

Konferenciju je organizirala Javna ustanova za razvoj županije Zapadnohercegovačke HERAG uz podršku Grada Ljubuškog, a na samom otvaranju ravnatelj HERAG-a Radoslav Luburić istaknuo je da je cilj konferencije ukazati kako je sustav upravljanja kulturnom baštinom jednako važan kao i sama fizička obnova.

Da je tome tako, sudionici su se uvjerili u izlaganju Gorane Bačelić, ravnateljice Javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik, budući da obnova šibenskih tvrđava predstavlja jedan od najboljih, ako ne i najbolji i najpoznatiji primjer fizičke obnove i revitalizacije kulturne baštine u Hrvatskoj i to zahvaljujući korištenju fondova EU. 

U panelu na temu 'Prekogranična suradnja i održivost u praksi' imali smo priliku čuti koji je smisao programa prekogranične suradnje, ali i lekcije koje su prijavitelji i upravljačka tijela naučila dosad. Državni tajnik u  Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Šime Erlić istaknuo je pritom da će u idućoj perspektivi još veći naglasak biti na ostvarivanju prekograničnog efekta, transfera znanja i stvaranja mreža institucija i pojedinaca, uz dokazivanje održivosti samih projekata. Marica Babić, zamjenica ravnatelja Razvojne agencije SDŽ – RERA pojasnila je kako su prošli pozivi služili i tome da se naučimo provoditi same projekte, ali da sada već jasno možemo razlučiti projekte koji su se provodili zbog same provedbe, za razliku od projekata koji su nastavili živjeti i nakon provedbe, a koje je prepoznao i privatni turistički sektor. Davor Ljubić, direktor G-toura Međugorje pohvalio je rezultate projekta HeritageREVIVED i istaknuo kako Stari grad Ljubuški i posjetiteljski centar na Gračinama uz Kravicu čine ozbiljan turistički potencijal za Ljubuški, dok je direktor TZ grada Ljubuškog Mladen Bebek zaključio kako su promotivni materijali i edukacije kroz projekte iznimno korisni u radu turističke zajednice.

Autorica „Priručnika za održivost kulturne baštine“ Daniela Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu predstavila je konkretne mjere za održivost kulturnih dobara koje je moguće ugraditi u javne politike, najčešće izazove za održivost, ali i kroz primjere dobre prakse ponudila rješenja i mogućnost njihova prijenosa u drugi kontekst.

Tihana Turković, ravnateljica Ivanine kuće bajke u Ogulinu održala je inspirativno online predavanje o načinu na koji se razvila i na koji funkcionira ova čarobna kuća, koja u Ogulin privlači sve veći broj posjetitelja, a posebno obitelji s djecom. Djelujući na načelima znanja, kreativnosti i upotrebi novih tehnologija, Ivanina kuća bajke u Ogulinu predstavlja bajke najznačajnije hrvatske spisateljice bajki, Ivane Brlić-Mažuranić, kao i bajke brojnih drugih hrvatskih i svjetskih autora.

Put ka ispravnoj valorizaciji kulturno-povijesne baštine ljubuškog kraja i važnost arheoloških istraživanja i spoznaja predstavio je Tino Tomas sa Studija za arheologiju Sveučilišta u Mostaru, uputivši važnu poruku o krhkosti arheološke baštine koja stoji u temelju naših identiteta, a koju pogrešnim intervencijama možemo zauvijek izgubiti. Na tu misao sjajno se nastavio razgovor Ivan Alduka, pročelnika Konzervatorskog odjela u Imotskom i Ante Vujnovića, ravnatelja Zavoda za zaštitu spomenika FbiH, u kojem su se ova dva iskusna „zaštitara“ baštine dotaknula primjera dobre i loše prakse, ali poslala i jasnu poruku da je očuvanje i prezentaciju u svrhu društvenog i ekonomskog razvoja moguće pomiriti ako su svi u priču uključeni od samog početka.

U zadnjem panelu na temu održivosti projekata kulturne baštine sudjelovali su Miroslav Katić, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, Andrea Škegro Ćorić  iz Grada Ljubuškog, Artan Cobi iz Opštine Ulcinj te Marijan Čipčić iz Društvo prijatelja kulturne baštine Split koji su pod moderatorstvom Damira Šarca zaključili da se zahvaljujući EU projektima i širokoj suradnji koju oni zahtjevaju mnogo nauči, kao i da institucije i ljudi postanu otvoreniji jedni za druge što je vrijednost sama po sebi.

Konferencija, koja se održala u sklopu EU projekta “HeritageREVIVED - Očuvanje, valorizacija i promocija kulturne baštine na periferiji urbanih područja“, koji se financira sredstvima Europske unije okviru Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020 zatvorena je porukom da je dobro upravljanje temelj svakog uspjeha, ali i da u podlozi razvoja održivog turizma i kreiranja autentičnog doživljala stoji odnos lokalne zajednice koja o baštini mora brinuti i njome se ponositi, na čemu je potrebno kontinuirano raditi. Gradonačelnik Vedran Markotić zaključio je kako je ovaj projekt donio značajan financijski, ali i nemjerljiv društveni doprinos razvoju Ljubuškog i da je prezadovoljan s onim što je grad dobio, jer kad pogledamo prema tvrđavi, ona je sad puno ljepša i u puno boljem stanju nego je bila prije godinu dana.

U periodu 24.10-26.10.2022 godine u Herceg Novom i Ljubuškom održane su tri jednodnevne radionice na temu procjene rizika od katastrofa. Radionice su održane u okviru projekta „Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe - Otporna granica'', kojeg financira Europska unija.

Svrha radionica je obuka za izradu akcionih planova za smanjenje rizika i posljedica katastrofa, odnosno prepoznavanje i djelotvorno upravljanje rizicima, za Herceg Novi u Crnoj Gori, te Ljubuški, Široki Brijeg, Posušje i Grude u Bosni i Hercegovini. U radionicama je aktivno učestvovalo preko 30 članova zajedničke prekogranične radne skupine, kao i drugi dionici uključeni u sustav zaštite i spašavanja. Radionice su doprinijele i unapređenju prekogranične saradnje, razmjeni iskustava i najboljih praksi.

Jovanka Matković, Sekretarijat za komunalne djelatnosti Opština Herceg Novi: „Izuzetno sam zadovoljna sa radionicama koje su organizirane protekla tri dana, zadovoljna sam sa predavačima i temama koje su bile prezentirane, a također sam zadovoljna i sa članovima radne skupine koji su skupa sa mnom sudjelovali u radu, načinom kako smo surađivali i razmjenjivali iskustva.“ Smanjenje rizika od katastrofa je značajna oblast s obzirom da prirodne i tehničko-tehnološke katastrofe predstavljaju rizik po živote građana, imovinu, životnu sredinu i kulturno nasljeđe, ali i cjelokupan proces ekonomskog i društvenog razvoja.

 Osim izrade akcionih planova, kroz projekat će se osigurati zaštitna odijela, oprema i alat za vatrogasne i spasilačke službe, održat će se obuke i treninzi specijaliziranih timova,  nabavit će se 2 mala interventna vozila, nadogradit će se postojeći vatrodojavni sustavi,  izgradit će se poligon za obuku vatrogasaca i spasilačkih službi u Grudama, provest će se opsežna promotivna i edukativna kampanja s ciljem jačanja svijesti lokalnog stanovništva o prevenciji i ponašanju u slučaju katastrofa. Projekt „Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe - Otporna granica'', financira Europska unija u okviru IPA II programa prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora (2014–2020). Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 eura, od čega je Europska unija osigurala skoro 500.000 eura bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinanciraju projektni partneri, Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije (BiH) i Općina Herceg Novi (Crna Gora). Provedba je započela u ožujku i trajat će 24 mjeseca.

U četvrtak 22.09.2022 godine u Herceg Novom održan je sastanak partnera projekta 'Povećanje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe – Otporna granica'.

Drugi po redu sastanak je protekao u radnoj atmosferi uz monitoring dosadašnjih projektnih aktivnosti, pregled i preuzimanje projektne dokumentacije, pripremu nadolazećih projektnih događaja.

Ovaj projekt financira Europska unija u okviru prekograničnog programa Bosna i Hercegovina – Crna Gora (IPA II) , a opći cilj projekta je unapređenje sustava prevencije i upravljanja rizicima od katastrofa, kako bi se povećala otpornost na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim nemarom, kako u Zapadnohercegovačkoj županiji (BiH), tako i na području općine Herceg Novi u Crnoj  Gori.  Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 EUR, od čega je Europska unija osigurala preko 84% bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinanciraju projektni partneri, JU Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke  (BiH) i Općina Herceg Novi (Crna Gora). Provedba je započela 01.03.2022 godine i trajat će 24 mjeseca.