Novosti

U hotelu President u Solinu održana je završna konferencija projekta „HeritageREVIVED  – očuvanje, valorizacija i promocija kulturne baštine na periferiji urbanih područja“.

Predstavljene su projektne aktivnosti i rezultati te iskustva partnera u ostvarenju glavnog cilja koji se izražava u diversifikaciji i promociji kulturno-turističke ponude povijesnih gradova Ljubuškog, Solina i Ulcinja te zajedničkom izgradnjom kapaciteta u upravljanju kulturnim turizmom i turizmom doživljaja, kao i u uspostavi nove i poboljšanju postojeće turističke infrastrukture.

Vodeći partner HeritageREVIVED projekta je Razvojna agencija Županije zapadnohercegovačke-HERAG, a partneri su Grad Ljubuški, Grad Solin, Županijska uprava za ceste Split i Općina Ulcinj.

Svim partnerima se prvo zahvalio splitsko-dalmatinski župan, Blaženko Boban koji nije krio zadovoljstvo realiziranim projektom, naglasivši važnost rješavanja problema na periferiji za što bolji i kvalitetniji život u urbanim sredinama.

Radoslav Luburić, ravnatelj HERAG-a, vodećeg partnera se zahvalio brojnim sudionicima projekta na uloženom trudu, te predstavio sve važne aktivnosti koje su obavljene u sklopu projekta. Ponosan je na već drugi projekt suradnje s Gradom Solinom, a posebno je zahvalan na značajnim EU sredstvima koja u BiH za razliku od Hrvatske nisu u tolikoj mjeri dostupna, a od vitalnog su značaja za ulaganje u očuvanje vrijedne baštine.  

Gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević istaknuo je kako se projektom na Rižinicama nije samo ostvario primarni cilj zaštite lokaliteta već i dobila bolja pristupačnost ne samo za posjetitelje već i za školsku djecu koji sada imaju priliku učiti o bogatoj povijesti i kako je zaštititi te vjeruje da će se posjet ovom vrijednom nalazištu uklopiti u nastavni program osnovnih i srednjih škola. Gradonačelnik je istaknuo kako ovim aktivnostima zaštita i prezentacija lokaliteta Rižinice nije gotova te se nada novim projektima kako bi se i neistraženi dio lokaliteta u budućnosti zaštitio i prezentirao na pravi način.

Županijska uprava za ceste Split u izgradnju odmorišta kroz projekt je uložila 364 tisuća eura, dok je Grad Solin u opremu uložio 90 tisuća eura. Ravnatelj Županijske uprave za ceste Split, Petar Škorić objasnio je koliko je izazovno pomiriti zaštitu kulturne baštine i istovremeno osigurati prometovanje preko nje. Ovim projektom je dokazano kako su odličnom suradnjom i takvi izazovi rješivi, a u planu je i premostiti dio lokaliteta na Rižinicama što bi ovo kulturno blago učinilo još vidljivijim.

O izazovima i rješenjima s terena svoja iskustva su podijeli i Marin Matijević, predsjednik udruge Rižinice te Miroslav Katić, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Split, koji i upravlja lokalitetom. U svakom od gradova partnera provedene su radionice za dionike u upravljanju u kulturi s ciljem stjecanja znanja o održivom korištenju i upravljanju kulturno-povijesnom baštinom te radionice za djecu s ciljem razvijanja odnosa prema kulturnoj baštini. Također, u sklopu projekta se u prosincu 2022. u Ljubuškom održala i regionalna konferencija “(P)održimo baštinu!” na temu održivog razvoja i prezentacije kulturne baštine koja je okupila više od 120 sudionika iz BiH, Hrvatske i Crne Gore.

Grad Ljubuški je uz navedeno realizirao i dosad najveću investiciju u obnovu i prezentaciju Starog grada. Kroz projekt su se provela arheološka istraživanja i zahvat na obnovi središnje Herceguše, branič kule i dijela obrambenih bedema vrijedni gotovo 400 tisuća eura, dok je u arheološka istraživanja i mobilijar uloženo dodatnih 30 tisuća eura.

Zahvaljujući projektu izgradio se i opremio prvi in situ arheološki posjetiteljski centar u Hercegovini na lokalitetu rimskog vojnog logora u Gračinama. JU HERAG je kao vodeći partner projekta i investitor proveo građevinske radove na rekonstrukciji postojećeg objekta na ulazu na sami lokalitet, u koje je uloženo 205 tisuća eura. Na opremanje centra uloženo je 40 tisuća eura, dok je u postav, prezentaciju i edukativne sadržaje uloženo još 80 tisuća eura.

Zadovoljstvo ostvarenim rezultatima nije krio ni gradonačelnik Ljubuškog, Vedran Markotić, čiji gradski budžet ne bi mogao podržati uređenje vrijednih lokaliteta koje sada mogu u narednim godinama oplemenjivati. 

Općina Ulcinj je također uspješno realizirala svoje ciljeve, revitalizaciju Zavičajnog muzeja Ulcinj i antičkog grada Svač gdje su provedena arheološka istraživanja, uspostavljena dva info punkta i uređena šetnica na ulazu.

Ukupan proračun projekta iznosio je 1.965.441,19 EUR, od čega je 1.670.625,00 EUR sufinancirano kroz Interreg IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020. Projekt je sufinanciran sredstvima EFRR i IPA II fondova.

U utorak, 20. prosinca 2022. u Kulturnom centru Ljubuški održana je regionalna konferencija (P)održimo baštinu! na temu održivog razvoja i prezentacije kulturne baštine, koja je okupila više od 100 sudionika koji su imali priliku poslušati neke od najboljih primjera obnove i upravljanja kulturnom baštinom, ali i izazova s kojima se pritom možemo susresti.

Konferenciju je organizirala Javna ustanova za razvoj županije Zapadnohercegovačke HERAG uz podršku Grada Ljubuškog, a na samom otvaranju ravnatelj HERAG-a Radoslav Luburić istaknuo je da je cilj konferencije ukazati kako je sustav upravljanja kulturnom baštinom jednako važan kao i sama fizička obnova.

Da je tome tako, sudionici su se uvjerili u izlaganju Gorane Bačelić, ravnateljice Javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik, budući da obnova šibenskih tvrđava predstavlja jedan od najboljih, ako ne i najbolji i najpoznatiji primjer fizičke obnove i revitalizacije kulturne baštine u Hrvatskoj i to zahvaljujući korištenju fondova EU. 

U panelu na temu 'Prekogranična suradnja i održivost u praksi' imali smo priliku čuti koji je smisao programa prekogranične suradnje, ali i lekcije koje su prijavitelji i upravljačka tijela naučila dosad. Državni tajnik u  Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Šime Erlić istaknuo je pritom da će u idućoj perspektivi još veći naglasak biti na ostvarivanju prekograničnog efekta, transfera znanja i stvaranja mreža institucija i pojedinaca, uz dokazivanje održivosti samih projekata. Marica Babić, zamjenica ravnatelja Razvojne agencije SDŽ – RERA pojasnila je kako su prošli pozivi služili i tome da se naučimo provoditi same projekte, ali da sada već jasno možemo razlučiti projekte koji su se provodili zbog same provedbe, za razliku od projekata koji su nastavili živjeti i nakon provedbe, a koje je prepoznao i privatni turistički sektor. Davor Ljubić, direktor G-toura Međugorje pohvalio je rezultate projekta HeritageREVIVED i istaknuo kako Stari grad Ljubuški i posjetiteljski centar na Gračinama uz Kravicu čine ozbiljan turistički potencijal za Ljubuški, dok je direktor TZ grada Ljubuškog Mladen Bebek zaključio kako su promotivni materijali i edukacije kroz projekte iznimno korisni u radu turističke zajednice.

Autorica „Priručnika za održivost kulturne baštine“ Daniela Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu predstavila je konkretne mjere za održivost kulturnih dobara koje je moguće ugraditi u javne politike, najčešće izazove za održivost, ali i kroz primjere dobre prakse ponudila rješenja i mogućnost njihova prijenosa u drugi kontekst.

Tihana Turković, ravnateljica Ivanine kuće bajke u Ogulinu održala je inspirativno online predavanje o načinu na koji se razvila i na koji funkcionira ova čarobna kuća, koja u Ogulin privlači sve veći broj posjetitelja, a posebno obitelji s djecom. Djelujući na načelima znanja, kreativnosti i upotrebi novih tehnologija, Ivanina kuća bajke u Ogulinu predstavlja bajke najznačajnije hrvatske spisateljice bajki, Ivane Brlić-Mažuranić, kao i bajke brojnih drugih hrvatskih i svjetskih autora.

Put ka ispravnoj valorizaciji kulturno-povijesne baštine ljubuškog kraja i važnost arheoloških istraživanja i spoznaja predstavio je Tino Tomas sa Studija za arheologiju Sveučilišta u Mostaru, uputivši važnu poruku o krhkosti arheološke baštine koja stoji u temelju naših identiteta, a koju pogrešnim intervencijama možemo zauvijek izgubiti. Na tu misao sjajno se nastavio razgovor Ivan Alduka, pročelnika Konzervatorskog odjela u Imotskom i Ante Vujnovića, ravnatelja Zavoda za zaštitu spomenika FbiH, u kojem su se ova dva iskusna „zaštitara“ baštine dotaknula primjera dobre i loše prakse, ali poslala i jasnu poruku da je očuvanje i prezentaciju u svrhu društvenog i ekonomskog razvoja moguće pomiriti ako su svi u priču uključeni od samog početka.

U zadnjem panelu na temu održivosti projekata kulturne baštine sudjelovali su Miroslav Katić, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, Andrea Škegro Ćorić  iz Grada Ljubuškog, Artan Cobi iz Opštine Ulcinj te Marijan Čipčić iz Društvo prijatelja kulturne baštine Split koji su pod moderatorstvom Damira Šarca zaključili da se zahvaljujući EU projektima i širokoj suradnji koju oni zahtjevaju mnogo nauči, kao i da institucije i ljudi postanu otvoreniji jedni za druge što je vrijednost sama po sebi.

Konferencija, koja se održala u sklopu EU projekta “HeritageREVIVED - Očuvanje, valorizacija i promocija kulturne baštine na periferiji urbanih područja“, koji se financira sredstvima Europske unije okviru Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020 zatvorena je porukom da je dobro upravljanje temelj svakog uspjeha, ali i da u podlozi razvoja održivog turizma i kreiranja autentičnog doživljala stoji odnos lokalne zajednice koja o baštini mora brinuti i njome se ponositi, na čemu je potrebno kontinuirano raditi. Gradonačelnik Vedran Markotić zaključio je kako je ovaj projekt donio značajan financijski, ali i nemjerljiv društveni doprinos razvoju Ljubuškog i da je prezadovoljan s onim što je grad dobio, jer kad pogledamo prema tvrđavi, ona je sad puno ljepša i u puno boljem stanju nego je bila prije godinu dana.

U periodu 24.10-26.10.2022 godine u Herceg Novom i Ljubuškom održane su tri jednodnevne radionice na temu procjene rizika od katastrofa. Radionice su održane u okviru projekta „Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe - Otporna granica'', kojeg financira Europska unija.

Svrha radionica je obuka za izradu akcionih planova za smanjenje rizika i posljedica katastrofa, odnosno prepoznavanje i djelotvorno upravljanje rizicima, za Herceg Novi u Crnoj Gori, te Ljubuški, Široki Brijeg, Posušje i Grude u Bosni i Hercegovini. U radionicama je aktivno učestvovalo preko 30 članova zajedničke prekogranične radne skupine, kao i drugi dionici uključeni u sustav zaštite i spašavanja. Radionice su doprinijele i unapređenju prekogranične saradnje, razmjeni iskustava i najboljih praksi.

Jovanka Matković, Sekretarijat za komunalne djelatnosti Opština Herceg Novi: „Izuzetno sam zadovoljna sa radionicama koje su organizirane protekla tri dana, zadovoljna sam sa predavačima i temama koje su bile prezentirane, a također sam zadovoljna i sa članovima radne skupine koji su skupa sa mnom sudjelovali u radu, načinom kako smo surađivali i razmjenjivali iskustva.“ Smanjenje rizika od katastrofa je značajna oblast s obzirom da prirodne i tehničko-tehnološke katastrofe predstavljaju rizik po živote građana, imovinu, životnu sredinu i kulturno nasljeđe, ali i cjelokupan proces ekonomskog i društvenog razvoja.

 Osim izrade akcionih planova, kroz projekat će se osigurati zaštitna odijela, oprema i alat za vatrogasne i spasilačke službe, održat će se obuke i treninzi specijaliziranih timova,  nabavit će se 2 mala interventna vozila, nadogradit će se postojeći vatrodojavni sustavi,  izgradit će se poligon za obuku vatrogasaca i spasilačkih službi u Grudama, provest će se opsežna promotivna i edukativna kampanja s ciljem jačanja svijesti lokalnog stanovništva o prevenciji i ponašanju u slučaju katastrofa. Projekt „Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe - Otporna granica'', financira Europska unija u okviru IPA II programa prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora (2014–2020). Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 eura, od čega je Europska unija osigurala skoro 500.000 eura bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinanciraju projektni partneri, Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije (BiH) i Općina Herceg Novi (Crna Gora). Provedba je započela u ožujku i trajat će 24 mjeseca.

U četvrtak 22.09.2022 godine u Herceg Novom održan je sastanak partnera projekta 'Povećanje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe – Otporna granica'.

Drugi po redu sastanak je protekao u radnoj atmosferi uz monitoring dosadašnjih projektnih aktivnosti, pregled i preuzimanje projektne dokumentacije, pripremu nadolazećih projektnih događaja.

Ovaj projekt financira Europska unija u okviru prekograničnog programa Bosna i Hercegovina – Crna Gora (IPA II) , a opći cilj projekta je unapređenje sustava prevencije i upravljanja rizicima od katastrofa, kako bi se povećala otpornost na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim nemarom, kako u Zapadnohercegovačkoj županiji (BiH), tako i na području općine Herceg Novi u Crnoj  Gori.  Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 EUR, od čega je Europska unija osigurala preko 84% bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinanciraju projektni partneri, JU Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke  (BiH) i Općina Herceg Novi (Crna Gora). Provedba je započela 01.03.2022 godine i trajat će 24 mjeseca.

U Gospodarskoj zoni „Pogana Vlaka-Poljanice“ u Grudama, 4. kolovoza započeli su radovi na izgradnji poligona za obuku vatrogasaca i drugih timova za zaštitu i spašavanje.

Radove izvodi poduzeće Pušina d. o. o. Grude, a ukupna vrijednost ugovora je 131.661,67 KM bez PDV-a. Rok za završetak radova je siječanj 2023. godine. Aktivnost izgradnje i opremanja poligona je dio projekta 'Povećanje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe – Otporna granica', koji financira Europska unija kroz prekogranični program Bosna i Hercegovina – Crna Gora (IPA II).

Ravnatelj Razvojne agencije ŽZH HERAG Radoslav Luburić, ravnatelj Uprave civilne zaštite ŽZH dr. sc. Drago Martinović i predstavnici Općine Grude, prisustovali su početku radova na izgradnji ovog objekta budući da isti predstavlja veliki značaj za širu zajednicu.

Svakodnevno svjedočimo prirodnim katastrofama i rizicima koji nas ugrožavaju i s kojima se teško nosimo sa svojim ograničenim resursima. Velike nesreće i katastrofe uzrokovane ekstremnim prirodnim pojavama ili djelovanjem čovjeka predstavljaju veliku opasnost za život i zdravlje ljudi te mogu iznenada i drastično narušiti društvenu ili ekološku ravnotežu, s razornim posljedicama za zajednicu u cjelini. Procjena rizika, prevencija katastrofa, jačanje spremnosti zajednice za odgovor i učinkovitu pomoć ako ili kada se katastrofa dogodi, temelj je učinkovitog sustava upravljanja rizicima od katastrofa na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili međunarodnoj razini. Stoga je od iznimne važnosti kontinuirano unaprjeđenje mjera smanjenja rizika i sustava upravljanja rizicima od katastrofa, kako bi se mogli nositi s posljedicama klimatskih promjena i katastrofa izazvanih čovjekom. Naglasak treba biti na proaktivnom upravljanju rizicima, odnosno prevenciji i pripravnosti, umjesto samo reagiranja kada se nesreća već dogodi, što je kamen temeljac suvremenog pristupa učinkovitom upravljanju rizicima od katastrofa. Nadalje, katastrofe se uglavnom ne događaju jednoj zemlji, već pogađaju cijelu regiju, bez obzira na državne granice, stoga je, osim jačanja kapaciteta i zakonodavstva na lokalnoj i nacionalnoj razini, potrebno uspostaviti regionalnu i međunarodnu suradnju u cilju prevencije, smanjenja i ublažavanja posljedica prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih čovjekom.

Europska unija je prepoznala i podržala ovaj projekt jer on ima za cilj naprijed navedeno: provedbu kombinacije međusobno komplementarnih aktivnosti (uključujući umrežavanje, obuke, razmjenu iskustava, nabavu opreme za vatrogasne timove i ostale timove za zaštitu i spašavanje, nabavu opreme i kamera za rano otkrivanje požara, kampanje podizanja javne svijesti itd.), namijenjenih jačanju kapaciteta različitih dionika uključenih u sustav upravljanja rizicima u Županiji Zapadnohercegovačkoj i Općini Herceg Novi, kako bi se značajno unaprijedila prevencija rizika i ukupno upravljanje posljedicama klimatskih promjena i katastrofa izazvanih čovjekom u ovom prekograničnom području.

Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 EUR, od čega je Europska unija osigurala preko 84% bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinanciraju projektni partneri, Razvojna agencija županije Zapadnohercegovačke – HERAG kao vodeći partner (BiH), Uprava civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke (BiH) i Općina Herceg Novi (Crna Gora). Provedba je započela u ožujku ove godine i trajati će 24 mjeseca.

Obilaskom Starog grada Ljubuškog pod stručnim vodstvom projektanta Ferhada Mulabegovića i arheologa Mirka Rašića obilježen je danas završetak radova na ovom važnom arheološkom lokalitetu koji, uz rimski vojni logor na Gračinama, predstavlja najznačajniju kulturno-turističku znamenitost Ljubuškoga. Obilasku su prisustvovali gradonačelnik Ljubuškoga Vedran Markotić, ravnatelj JP Parkovi Ljubuški Nikica Vučić, ravnatelj JU Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke-HERAG Radoslav Luburić, dopredsjednik vlade i ministar financija ŽZH Toni Kraljević, predsjednik skupštine ŽZH Ivan Jelčić, ministar unutarnjih poslova ŽZH David Grbavac te zastupnik u Hrvatskom saboru Nevenko Barbarić.

Nakon godinu dana, sukladno ugovorenom roku, završeni su opsežni konzervatorsko-restauratorskih radovi, provedeni i financirani kroz projekt „HeritageREVIVED - Preservation, valorisation and promotion of cultural heritage on the outskirts of urban areas“ koji se provodi kroz INTERREG IPA program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020.

Kroz projekt su se provela arheološka istraživanja i konzervatorsko-restauratorski radovi na obnovi središnje Herceguše, branič kule i dijela obrambenih bedema vrijedni gotovo 400 tisuća eura, a riječ je o najvećoj investiciji u obnovu i prezentaciju Starog grada dosad. Investitor je Grad Ljubuški, izvođač radova sukladno projektu Studia Urbing iz Sarajeva je Građevinar Fajić d.o.o. Mostar, dok je nadzor vršila tvrtka Arhi plus d.o.o. Mostar.

„Stari grad je jedan od simbola Ljubuškog, koji pak zbog svog stanja i površine zahtijeva visoka i dugogodišnja ulaganja. Grad Ljubuški je dosad proveo zahvate, istraživanja i konzervatorsko-restauratorske radove koje smo financirali vanjskim izvorima, većinom onima EU. S HERAG-om smo pred nekoliko godina uredili i pristupni put, također uz pomoć sredstava EU. Naše napore kontinuirano podržava Zavod za zaštitu spomenika s kojim imamo izvrsnu suradnju. Radovi kroz EU projekt HeritageREVIVED dosad su najveći iskorak u prezentaciji Starog Grada, koji s Gračinama i Kravicama tvori najvažnije lokacije naše svakodnevice i turističke ponude. Znamo kako su ove zidine izgledale pred godinu dana, vidimo kako izgledaju danas. Lokalitet je siguran i pristupačan za posjetitelje, od djece do stručne javnosti. Idemo dalje s prezentacijom, osigurali smo 150 tisuća maraka, od čega ukupno 100 tisuća sufinanciraju Federalno ministarstvo prostornog uređenja i Federalno ministarstvo kulture. Duboko sam uvjeren da Stari grad već sada jest, a da će dobrim upravljanjem biti i još veći ponos svima nama“ – poručio je gradonačelnik Vedran Markotić.

Stari grad, baš kao i posjetiteljski centar na rimskom vojnom logoru na Gračinama izgrađen također kroz projekt HeritageREVIVED, bit će povjeren na upravljanje JU Parkovi LJubuški, koja uspješno upravlja Kravicom

Projektom Heritage REVIVED, koji se sastoji od infrastrukturnih zahvata na obnovi baštine, razvoja novog zajedničkog prekograničnog proizvoda i zajedničke promocije, kao i unaprjeđenja upravljačkih kapaciteta te podizanja svijesti o važnosti obnove baštine u lokalnoj zajednici doprinosi se društvenom i gospodarskom razvoju prekograničnog područja.

„Glavni cilj projekta je diverzificirati i promovirati kulturno-turističku ponudu povijesnih gradova Ljubuškoga, Solina i Ulcinja zajedničkom izgradnjom kapaciteta u upravljanju kulturnim turizmom i turizmom doživljaja te uspostavom nove i poboljšanjem postojeće turističke infrastrukture. Specifični cilj je ojačati i diverzificirati turističku ponudu prekograničnom suradnjom te omogućiti bolje upravljanje i održivo korištenje kulturne i prirodne baštine. HERAG i Grad Ljubuški imaju dugogodišnju uspješnu suradnju, na Starom gradu ovo je već treći projekt sufinanciran sredstvima EU koji zajedno provodimo. U budućnosti ćemo nastaviti pripremati, prijavljivati i realizirati ovakve projekte na korist lokalne zajednice“ – istaknuo je ovom prilikom Radoslav Luburić, ravnatelj JU HERAG.

Vodeći partner je JU Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke-HERAG, dok su partneri na projektu Grad Ljubuški (BIH), Grad Solin (HR), Županijska uprava za ceste Split (HR), Općina Ulcinj (MNG). Projekt, koji traje od 15.10.2020. do 14.10.2022. godine, vrijedan je 1.965.441,19 EUR, od čega se 1.670.625,00 EUR financira ERDF i IPA II fondovima Europske unije.

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta raspisuje Javni natječaj za odabir korisnika grant sredstava tekućih transfera za 2022. godinu.

Javni natječaj odnosi se na:

1. Izgradnja poduzetničkih zona
2. Izrada dokumentacije za uspostavljanje poduzetničke zone
3. Unaprjeđenje institucijske poduzetničke infrastrukture 
4. Poticaj udruženjima i komorama
5. Poticaj za opstanak tradicionalnih I starih obrta
6. Poticaj za razvoj obrta i srodnih djelatnosti
7. Poticaj novoosnovanim subjektima malog gospodarstva
8. Jačanje konkurentnosti MSP-a

Tekst Javnog natječaja i ostalu potrebnu dokumentaciju po projektima možete pogledati OVDJE

 U Herceg Novom je 28.04.2022. godine održana službena prezentacija projekta „Povećanje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe – Otporna granica“, koji financira Europska unija u okviru prekograničnog programa Bosna i Hercegovina – Crna Gora (IPA II).

  Opći cilj ovog projekta biti će unapređenje sustava prevencije i upravljanja rizicima od katastrofa, kako bi se povećala otpornost na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim nemarom, kako u Zapadnohercegovačkoj županiji (BiH), tako i na području općine Herceg Novi u Crnoj  Gori. Povezivanjem individualnih i institucionalnih kapaciteta te razmjenom iskustava, informacija i resursa značajno će se unaprijediti sustav upravljanja rizicima od katastrofa (prevencija, pripravnost i odgovor) na tom podr

 Projekt će se provoditi kroz niz aktivnosti: osnivanje radne skupine za provođenje procjene rizika od katastrofa i akcijskog plana, organizacija radionica za zajedničke mjere upravljanja rizicima, organizacija treninga za jačanje kapaciteta hitnih službi, izgradnja poligona za obuku u Grudama (BiH), organizacija promotivne kampanje i akcije vidljivosti, nabava opreme i dr.

  Planirane zajedničke aktivnosti rezultirati će donošenjem zajedničkog akcijskog plana, potpisivanjem memoranduma o suradnji 5 lokalnih zajednica na projektnom području, obukama i opremanjem ukupno 5 timova za krizne situacije koji će biti opremljeni sa najmanje 94 seta opreme i alata, i sa dva vozila. Također biti će poboljšana dva protupožarna sustava, i izgrađen i opremljen trening centar. Opsežnom promotivno/informativnom kampanjom bit će obuhvaćeno najmanje 10% lokalne populacije. 

  Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 EUR, od čega je Europska unija osigurala preko 84% bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinanciraju projektni partneri, Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije  (BiH) i Općina Herceg Novi (Crna Gora). Provedba je započela u ožujku i trajat će 24 mjeseca.

 .Kick off

Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku te očuvanje njihove pune jednakopravnosti jedan je od interesa Republike Hrvatske. U tom cilju, nastavljajući pružati potporu Hrvatima u Bosni i Hercegovini, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavljuje Javni natječaj za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu.
 

Prihvatljivi prijavitelji na ovaj Javni natječaj su pravne osobe sa sjedištem u Bosni i Hercegovini te fizičke osobe sa sjedištem i prebivalištem u Bosni i Hercegovini - registrirane u poljoprivredi u skladu s nacionalnim propisima.
 
Pravne osobe mogu prijaviti programe i projekte za skupinu prioritetnih područja:
 

• infrastrukturni programi/projekti i drugi programi/projekti usmjereni na stvaranje preduvjeta za održivi ostanak, opstanak i povratak Hrvata u Bosni i Hercegovini,
• izgradnja, obnova i opremanje ustanova kulture te zaštita i obnova spomenika kulture, kao i podrška najznačajnijim kulturnim manifestacijama,
• potpora javnim glasilima na hrvatskom jeziku koja osiguravaju pravo na informiranje,
• nabava knjiga i časopisa hrvatskih nakladnika za odgojno-obrazovne ustanove i javne knjižnice, te potpora nakladničkoj djelatnosti u izdavanju djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu i časopisa od kulturološkog značenja,
• izgradnja, obnova i opremanje obrazovnih ustanova (od predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, učeničkih i studentskih domova do sveučilišta) te izrada programa i projekata za izvođenje nastave na hrvatskom jeziku,
• izgradnja, obnova i opremanje zdravstvenih i socijalnih ustanova te nabava opreme za liječenje, zaštitu i očuvanje zdravlja,
• potpora ratarstvu, stočarstvu, voćarstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu, pčelarstvu, ribarstvu, kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme, kupnja rasplodnog podmlatka uzgojno valjanih domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, podizanje novih i restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada, izgradnja, adaptacija i opremanje zatvorenih i zaštićenih prostora i objekata i drugih ulaganja u području poljoprivrede.

Fizičke osobe mogu prijaviti programe i projekte za skupinu prioritetnih područja – poljoprivreda:
 

• potpora ratarstvu, stočarstvu, voćarstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu, pčelarstvu, ribarstvu i to za operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva, kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme, kupnja rasplodnog podmlatka domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, podizanje novih i restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada, izgradnja, adaptacija i opremanje zatvorenih i zaštićenih prostora i objekata i drugih ulaganja u području poljoprivrede.

 
Prednost u dobivanju financijske potpore imat će programi i projekti koji će proizvoditi dugoročnije učinke za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, programi i projekti koji se provode u partnerstvu s pravnim i fizičkim osobama iz Republike Hrvatske u smislu prekogranične suradnje, programi i projekti koje financijski podupire lokalna zajednica, programi i projekti koji uključuju opstojnost i stabilnost ustanova te stvaranje i očuvanje radnih mjesta, kao i programi i projekti kod kojih je vidljiva jasna provedivost i održivost.
 
Prijava programa/projekata se obvezno podnosi u elektroničkom i papirnatom obliku. Prije nego se e-prijavni obrazac konačno spremi i pošalje putem računalnog sustava (poveznica: https://eprijave-hrvatiizvanrh.gov.hr/), potrebno je preuzeti prilog Izjava prijavitelja o točnosti podataka za pravne osobe, odnosno Izjava prijavitelja o točnosti podataka i provedbi programa/projekta za fizičke osobe, ispisati te ovjeriti potpisom (osobe ovlaštene za zastupanje pravne osobe/fizičke osobe) i pečatom (ovjeravaju pravne osobe). Ovjereni dokument potrebno je učitati u sustav, a izvornik istoga pripremiti za slanje sukladno uputi niže.

Pravne osobe u papirnatom obliku putem pošte dostavljaju ovjerenu Izjavu prijavitelja o točnosti podataka, zajedno s potvrdama/uvjerenjima da se protiv osobe ovlaštene za zastupanje i voditelja programa/projekta ne vodi kazneni postupak i/ili potvrdama/uvjerenjima o nekažnjavanju (izvornik ne stariji od 6 mjeseci). Fizičke osobe u papirnatom obliku putem pošte dostavljaju ovjerenu Izjavu prijavitelja o točnosti podataka i provedbi programa/projekta zajedno s potvrdom/uvjerenjem da se protiv prijavitelja programa/projekta ne vodi kazneni postupak i/ili potvrdu/uvjerenje o nekažnjavanju (izvornik ne stariji od 6 mjeseci).

Prethodno navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti preporučeno poštom na adresu: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Pantovčak 258, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska, s naznakom „za Javni natječaj za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu“.

Svu ostalu traženu dokumentaciju potrebno je učitati u sustav, prije nego se e-prijavni obrazac konačno spremi i pošalje putem računalnog sustava.

Upute za popunjavanje e-prijavnog obrasca, obrazac izjave o partnerstvu kao i ogledni primjerak Izjave prijavitelja o točnosti podataka za pravne osobe i ogledni primjerak Izjave prijavitelja o točnosti podataka i provedbi programa/projekata za fizičke osobe dostupni su u privitku.

Ukoliko ste se već registrirali i aktivirali Korisnički račun za prijavu na neki od ranijih natječaja/poziva putem računalnog sustava, s obzirom da je u primjeni nova aplikacija za prijavu, potrebno je ponovno provesti postupak registracije.

Rok za podnošenje prijava u elektroničkom i papirnatom obliku je 30 dana od dana objave Javnog natječaja na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i traje zaključno do 19. svibnja 2022. godine.

Dodatne informacije vezane uz podnošenje prijave možete dobiti radnim danom u vremenu od 10:00 do 15:00 sati na brojevima telefona: +385 (0)1/6444-682, +385 (0) 1/6444-662 ili na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.