Novosti

Više od 100 predstavnika malih i srednjih poduzeća, domaćih i međunarodnih organizacija u BiH prisustvovalo je  10. Gospodarskom forumu općine Žepče koji je održan 19.10.2023. godine u organizaciji  Razvojne agencije Žepče zajedno s partnerima Ministarstvom privrede Zeničko-dobojskog kantona, projekta USAID Dijaspora Invest i Općine Žepče.

Središnja tema događaja bila je „Međunarodni izvori financiranja – prilike za MSP sektor u Bosni i Hercegovini“ u okviru koje su održane tri panel diskusije pod nazivom „Kako grant sredstva potiču poslovni razvoj?“, „Ekonomska suradnja s dijasporom – prilika za razvoj!“, i „BiH na putu u EU-Izazovi i prilike kroz međunarodnu suradnju i projekte“.

Pozdravne riječi uputili: su Branka Janko, direktorica Razvojne agencije Žepče, Općinski  načelnik Mato Zovko i ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić.  Od strane domaćina istaknuta je potreba jačanja razvojnih agencija BiH za pripremu i provedbu EU projekata, osiguranje uvjeta za korištenje dostupnih, a neiskorištenih EU fondova i druge međunarodne novčane pomoći za mikro, mala i srednja poduzeća u BiH, kao i uspostava decentraliziranog sustava programiranja sredstava što je najefikasniji način za veću i bržu apsorpciju sredstava iz EU fondova.

Ravnatelj HERAG-a Radoslav Laburić  sudjelovao je u okviru  trećeg panela na temu „BiH na putu u EU-Izazovi i prilike kroz međunarodnu suradnju i projekte“ zajedno s predstavnicima JU Županijska razvojna agencija Osječko-baranjska županija, direktor Denis Ćosić, Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH – REZ, Kenan Kesić, i  Delegacija EU u BiH – Vesna Grković, programska menadžerica u Delegaciji EU u BiH. Fokus je bio na institucionalni okvir razvojnih agencija koji u BiH nikada nije reguliran što je dodatni problem za rad ovih važnih organizacija kada su EU fondovi u pitanju.

Zadatak 10. Gospodarskog foruma općine Žepče bio je da se potaknu mala i srednja poduzeća da više sudjeluju u projektima međunarodnih organizacija u BIH, da apliciraju sa kvalitetnim projektima, i korištenjem bespovratnih sredstava povećaju vlastitu konkurentnost i poziciju na tržištima. Također, da javni sektor prepozna svoju ulogu u kreiranju i realizaciji  inicijativa za poboljšanje poslovnog okruženja za rast i razvoj MSP-a u BiH kroz oblast međunarodne suradnje i veću dostupnosti međunarodnih financijskih sredstava za MSP sektor u BiH, i gospodarstvo u cjelini.

Forum je  uključio B2B poslovne susrete, gdje je 50-tak  kompanija dobilo priliku da razmjene međusobna iskustva i uspostave bliže kontakte.

Predstavnici institucija i službi za upravljanje rizicima od katastrofa iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore sudjelovali su na trodnevnoj studijskoj posjeti u Republici Hrvatskoj u periodu od 31.05 do 02.06.2023. godine. Posjeta je organizirana u okviru projekta „Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe - Otporna granica'', kojeg financira Europska unija.

Pored razmjene iskustava, umrežavanja i razvijanja prekogranične suradnje između sudionika, posjeta je imala za cilj prenošenje znanja i jačanje kapaciteta u oblasti smanjenja rizika od katastrofa te jačanje otpornosti od strane službi iz Republike Hrvatske koja kao članica Europske unije ima veliko i dugogodišnje iskustvo u izgradnji otpornosti lokalnih zajednica na katastrofe.

Ukupno 16 predstavnika projektnih partnera i članova radne skupine za izradu procjene rizika i akcijskog plana posjetili su Nastavno središte za osposobljavanje operativnih snaga vatrogastva za JI Europu u Vučevici kod Splita, zatim Državni Vatrogasni operativni centar Divulje kod Splita te Centar za obuku interventnih službi Šapjane kod Rijeke.

Mario Bajto, Grad Ljubuški: „ Ovim putem, prije svega želim izraziti veliku zahvalnost Europskoj komisiji i JU Razvojna agencija ŽZH – HERAG koji su prepoznali stvarne probleme i potrebe Grada Ljubuškog (koji su identični na cijelom projektnom području) te ga aktivno uključili u samu realizaciju projekta. Na studijskom putovanju prezentirani su nam modeli obuke kao i praktična oprema odnosno poligoni za vježbanje službi za zaštitu i spašavanje (prostori, oprema i poligoni za simulaciju požara u zatvorenom prostoru, poligon za spašavanje iz ruševina i visina). Vrlo važno je napomenuti da uz kvalitetne obučne centre sa odgovarajućom opremom, treba raspolagati i sa obučenim kadrom koji će svoje znanje prenositi na ostale službe zaštite i spašavanja. Stekli smo jasnu predodžbu koliko su važne obuke kao važan vid prevencije, odnosno stvaranja službi koje mogu raditi na prevenciji a i na odgovoru u slučaju katastrofa. Osim toga, uspostavili smo dobru suradnju sa snagama iz Crne Gore i RH jer katastrofa ne poznaje granice.

Smatram da je ovo studijsko putovanje bilo višestruko korisno za sve sudionike. Posjetom predmetnim lokalitetima usvojili smo nova znanja te samim time počeli drugačije gledati na kompletan sustav zaštite i spašavanja. Osim toga vidjeli smo potrebne poligone za obuku, primjenu za nas novih tehnologija te smo spoznali pravu važnost obuka za službe zaštite i spašavanja“.

Lidija Petrone Kolar, Direktorat za zaštitu i spašavanje Crne Gore : „Studijsko putovanje bilo je prilika za razmjenu iskustava, dobre prakse i naučenih lekcija na polju zaštite i spašavanja pogotovo kad je u pitanju rizik od požara. Jedan od ciljeva ovog putovanja je uspostavljanje i jačanje saradnje svih učesnika u sistemu zaštite i spašavanja kako na polju preventive i zajedničkog djelovanja tako i na budućim zajedničkim projektima“

Dragica Lebo, Općina Posušje : „ Izuzetno sam zadovoljna trodnevnim studijskim putovanjem u RH (Split, Rijeka) organiziranim u sklopu projektnih aktivnosti projekta RESILIENT BORDER. Samim putem, odnosno tijekom vožnje sam imala priliku razgovarati i razmjenjivati mišljenja i iskustva s kolegama iz Crne Gore, Opštine Herceg Novi. Zbilja je bilo jedno posebno iskustvo vidjeti način na koji kolege u RH rade i pripremaju svoje polaznike u oblasti zaštite i spašavanja. Za mene sigurno jedna dobra polazišna točka za planiranje budućih projektnih aktivnosti u ovoj oblasti, jer nema niti jedne jedinice lokane samouprave koja se ne suočava s različitim rizicima od katastrofa i kojoj ovo područje nije jedan od strateškog interesa. Također, nakon ove posjete i ostvarene suradnje možemo se obratiti kolegama iz RH za bilo koji savjet i preporuku za naše buduće aktivnosti pa čak i mogućnost za različite obuke naših predstavnika civilne zaštite što je svakakvo izuzetna prilika“.

Projekt „Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe - Otporna granica'', financira Europska unija u okviru IPA II programa prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora (2014–2020). Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 eura, od čega je Europska unija osigurala skoro 500.000 eura bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinanciraju projektni partneri, Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije (BiH) i Općina Herceg Novi (Crna Gora). Provedba je započela u ožujku i trajat će 24 mjeseca.

 Prvi poziv za dostavljanje prijedloga projekata u okviru Interreg VI-A IPA programa Hrvatska-Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2021-2027 otvoren je od 3. svibnja do 28. srpnja 2023. godine.

Poziv je vrijedan 41,09 milijuna eura i podržat će sva četiri programska prioriteta i šest specifičnih ciljeva. Potencijalni aplikanti prijave mogu poslati posredstvom elektronskog sustava Jems do 28. srpnja 2023. u 15 sati. S ciljem što bolje pripreme aplikanata, u sve tri države bit će održani info dani. 

Više informacija o pozivu pogledajte ovdje.

JU Razvojna agencija ŽZH-HERAG  u suradnji sa Agencijom za razvoj ZADRA NOVA 24. i 25. travnja 2023. godine organizirala je studijsko putovanje: „Razmjena iskustava i dobre prakse“. Na studijskom putovanju sudjelovali su predsjednik Vlade ŽZH sa ministrima, predsjednik Skupštine, načelnici i gradonačelnici lokalnih jedinica, ravnatelji zavoda i ravnatelji Domova zdravlja.

Predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović posjetio je JU Razvojnu agenciju ŽZH-HERAG. Uz predsjednika Čovića, sastanku su nazočili predstojnica Ureda Iva Milas, savjetnici predsjednika Vlade Stipan Zovko i Jadranko Lasić, kao i ministar gospodarstva Dario Sesar. Ravnatelj JU Razvojne agencije ŽZH-HERAG Radoslav Luburić upoznao je prisutne sa organizacijom, nadležnostima i radom JU Razvojne agencije ŽZH-HERAG, te je predstavio projekte koji se trenutno provode. Također razgovaralo se i o nadolazećim pozivima, te planiranim aktivnostima JU Razvojne agencije ŽZH. Ravnatelj JU Razvojne agencije ŽZH-HERAG Radoslav Luburić zahvalio se predsjedniku Čoviću na posjeti, dok je predsjednik Čović izrazio punu podršku JU Razvojnoj agenciji ŽZH-HERAG u daljnjem radu.

U hotelu President u Solinu održana je završna konferencija projekta „HeritageREVIVED  – očuvanje, valorizacija i promocija kulturne baštine na periferiji urbanih područja“.

Predstavljene su projektne aktivnosti i rezultati te iskustva partnera u ostvarenju glavnog cilja koji se izražava u diversifikaciji i promociji kulturno-turističke ponude povijesnih gradova Ljubuškog, Solina i Ulcinja te zajedničkom izgradnjom kapaciteta u upravljanju kulturnim turizmom i turizmom doživljaja, kao i u uspostavi nove i poboljšanju postojeće turističke infrastrukture.

Vodeći partner HeritageREVIVED projekta je Razvojna agencija Županije zapadnohercegovačke-HERAG, a partneri su Grad Ljubuški, Grad Solin, Županijska uprava za ceste Split i Općina Ulcinj.

Svim partnerima se prvo zahvalio splitsko-dalmatinski župan, Blaženko Boban koji nije krio zadovoljstvo realiziranim projektom, naglasivši važnost rješavanja problema na periferiji za što bolji i kvalitetniji život u urbanim sredinama.

Radoslav Luburić, ravnatelj HERAG-a, vodećeg partnera se zahvalio brojnim sudionicima projekta na uloženom trudu, te predstavio sve važne aktivnosti koje su obavljene u sklopu projekta. Ponosan je na već drugi projekt suradnje s Gradom Solinom, a posebno je zahvalan na značajnim EU sredstvima koja u BiH za razliku od Hrvatske nisu u tolikoj mjeri dostupna, a od vitalnog su značaja za ulaganje u očuvanje vrijedne baštine.  

Gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević istaknuo je kako se projektom na Rižinicama nije samo ostvario primarni cilj zaštite lokaliteta već i dobila bolja pristupačnost ne samo za posjetitelje već i za školsku djecu koji sada imaju priliku učiti o bogatoj povijesti i kako je zaštititi te vjeruje da će se posjet ovom vrijednom nalazištu uklopiti u nastavni program osnovnih i srednjih škola. Gradonačelnik je istaknuo kako ovim aktivnostima zaštita i prezentacija lokaliteta Rižinice nije gotova te se nada novim projektima kako bi se i neistraženi dio lokaliteta u budućnosti zaštitio i prezentirao na pravi način.

Županijska uprava za ceste Split u izgradnju odmorišta kroz projekt je uložila 364 tisuća eura, dok je Grad Solin u opremu uložio 90 tisuća eura. Ravnatelj Županijske uprave za ceste Split, Petar Škorić objasnio je koliko je izazovno pomiriti zaštitu kulturne baštine i istovremeno osigurati prometovanje preko nje. Ovim projektom je dokazano kako su odličnom suradnjom i takvi izazovi rješivi, a u planu je i premostiti dio lokaliteta na Rižinicama što bi ovo kulturno blago učinilo još vidljivijim.

O izazovima i rješenjima s terena svoja iskustva su podijeli i Marin Matijević, predsjednik udruge Rižinice te Miroslav Katić, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Split, koji i upravlja lokalitetom. U svakom od gradova partnera provedene su radionice za dionike u upravljanju u kulturi s ciljem stjecanja znanja o održivom korištenju i upravljanju kulturno-povijesnom baštinom te radionice za djecu s ciljem razvijanja odnosa prema kulturnoj baštini. Također, u sklopu projekta se u prosincu 2022. u Ljubuškom održala i regionalna konferencija “(P)održimo baštinu!” na temu održivog razvoja i prezentacije kulturne baštine koja je okupila više od 120 sudionika iz BiH, Hrvatske i Crne Gore.

Grad Ljubuški je uz navedeno realizirao i dosad najveću investiciju u obnovu i prezentaciju Starog grada. Kroz projekt su se provela arheološka istraživanja i zahvat na obnovi središnje Herceguše, branič kule i dijela obrambenih bedema vrijedni gotovo 400 tisuća eura, dok je u arheološka istraživanja i mobilijar uloženo dodatnih 30 tisuća eura.

Zahvaljujući projektu izgradio se i opremio prvi in situ arheološki posjetiteljski centar u Hercegovini na lokalitetu rimskog vojnog logora u Gračinama. JU HERAG je kao vodeći partner projekta i investitor proveo građevinske radove na rekonstrukciji postojećeg objekta na ulazu na sami lokalitet, u koje je uloženo 205 tisuća eura. Na opremanje centra uloženo je 40 tisuća eura, dok je u postav, prezentaciju i edukativne sadržaje uloženo još 80 tisuća eura.

Zadovoljstvo ostvarenim rezultatima nije krio ni gradonačelnik Ljubuškog, Vedran Markotić, čiji gradski budžet ne bi mogao podržati uređenje vrijednih lokaliteta koje sada mogu u narednim godinama oplemenjivati. 

Općina Ulcinj je također uspješno realizirala svoje ciljeve, revitalizaciju Zavičajnog muzeja Ulcinj i antičkog grada Svač gdje su provedena arheološka istraživanja, uspostavljena dva info punkta i uređena šetnica na ulazu.

Ukupan proračun projekta iznosio je 1.965.441,19 EUR, od čega je 1.670.625,00 EUR sufinancirano kroz Interreg IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020. Projekt je sufinanciran sredstvima EFRR i IPA II fondova.

U utorak, 20. prosinca 2022. u Kulturnom centru Ljubuški održana je regionalna konferencija (P)održimo baštinu! na temu održivog razvoja i prezentacije kulturne baštine, koja je okupila više od 100 sudionika koji su imali priliku poslušati neke od najboljih primjera obnove i upravljanja kulturnom baštinom, ali i izazova s kojima se pritom možemo susresti.

Konferenciju je organizirala Javna ustanova za razvoj županije Zapadnohercegovačke HERAG uz podršku Grada Ljubuškog, a na samom otvaranju ravnatelj HERAG-a Radoslav Luburić istaknuo je da je cilj konferencije ukazati kako je sustav upravljanja kulturnom baštinom jednako važan kao i sama fizička obnova.

Da je tome tako, sudionici su se uvjerili u izlaganju Gorane Bačelić, ravnateljice Javne ustanove Tvrđava kulture Šibenik, budući da obnova šibenskih tvrđava predstavlja jedan od najboljih, ako ne i najbolji i najpoznatiji primjer fizičke obnove i revitalizacije kulturne baštine u Hrvatskoj i to zahvaljujući korištenju fondova EU. 

U panelu na temu 'Prekogranična suradnja i održivost u praksi' imali smo priliku čuti koji je smisao programa prekogranične suradnje, ali i lekcije koje su prijavitelji i upravljačka tijela naučila dosad. Državni tajnik u  Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Šime Erlić istaknuo je pritom da će u idućoj perspektivi još veći naglasak biti na ostvarivanju prekograničnog efekta, transfera znanja i stvaranja mreža institucija i pojedinaca, uz dokazivanje održivosti samih projekata. Marica Babić, zamjenica ravnatelja Razvojne agencije SDŽ – RERA pojasnila je kako su prošli pozivi služili i tome da se naučimo provoditi same projekte, ali da sada već jasno možemo razlučiti projekte koji su se provodili zbog same provedbe, za razliku od projekata koji su nastavili živjeti i nakon provedbe, a koje je prepoznao i privatni turistički sektor. Davor Ljubić, direktor G-toura Međugorje pohvalio je rezultate projekta HeritageREVIVED i istaknuo kako Stari grad Ljubuški i posjetiteljski centar na Gračinama uz Kravicu čine ozbiljan turistički potencijal za Ljubuški, dok je direktor TZ grada Ljubuškog Mladen Bebek zaključio kako su promotivni materijali i edukacije kroz projekte iznimno korisni u radu turističke zajednice.

Autorica „Priručnika za održivost kulturne baštine“ Daniela Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu predstavila je konkretne mjere za održivost kulturnih dobara koje je moguće ugraditi u javne politike, najčešće izazove za održivost, ali i kroz primjere dobre prakse ponudila rješenja i mogućnost njihova prijenosa u drugi kontekst.

Tihana Turković, ravnateljica Ivanine kuće bajke u Ogulinu održala je inspirativno online predavanje o načinu na koji se razvila i na koji funkcionira ova čarobna kuća, koja u Ogulin privlači sve veći broj posjetitelja, a posebno obitelji s djecom. Djelujući na načelima znanja, kreativnosti i upotrebi novih tehnologija, Ivanina kuća bajke u Ogulinu predstavlja bajke najznačajnije hrvatske spisateljice bajki, Ivane Brlić-Mažuranić, kao i bajke brojnih drugih hrvatskih i svjetskih autora.

Put ka ispravnoj valorizaciji kulturno-povijesne baštine ljubuškog kraja i važnost arheoloških istraživanja i spoznaja predstavio je Tino Tomas sa Studija za arheologiju Sveučilišta u Mostaru, uputivši važnu poruku o krhkosti arheološke baštine koja stoji u temelju naših identiteta, a koju pogrešnim intervencijama možemo zauvijek izgubiti. Na tu misao sjajno se nastavio razgovor Ivan Alduka, pročelnika Konzervatorskog odjela u Imotskom i Ante Vujnovića, ravnatelja Zavoda za zaštitu spomenika FbiH, u kojem su se ova dva iskusna „zaštitara“ baštine dotaknula primjera dobre i loše prakse, ali poslala i jasnu poruku da je očuvanje i prezentaciju u svrhu društvenog i ekonomskog razvoja moguće pomiriti ako su svi u priču uključeni od samog početka.

U zadnjem panelu na temu održivosti projekata kulturne baštine sudjelovali su Miroslav Katić, ravnatelj Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika, Andrea Škegro Ćorić  iz Grada Ljubuškog, Artan Cobi iz Opštine Ulcinj te Marijan Čipčić iz Društvo prijatelja kulturne baštine Split koji su pod moderatorstvom Damira Šarca zaključili da se zahvaljujući EU projektima i širokoj suradnji koju oni zahtjevaju mnogo nauči, kao i da institucije i ljudi postanu otvoreniji jedni za druge što je vrijednost sama po sebi.

Konferencija, koja se održala u sklopu EU projekta “HeritageREVIVED - Očuvanje, valorizacija i promocija kulturne baštine na periferiji urbanih područja“, koji se financira sredstvima Europske unije okviru Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020 zatvorena je porukom da je dobro upravljanje temelj svakog uspjeha, ali i da u podlozi razvoja održivog turizma i kreiranja autentičnog doživljala stoji odnos lokalne zajednice koja o baštini mora brinuti i njome se ponositi, na čemu je potrebno kontinuirano raditi. Gradonačelnik Vedran Markotić zaključio je kako je ovaj projekt donio značajan financijski, ali i nemjerljiv društveni doprinos razvoju Ljubuškog i da je prezadovoljan s onim što je grad dobio, jer kad pogledamo prema tvrđavi, ona je sad puno ljepša i u puno boljem stanju nego je bila prije godinu dana.

U periodu 24.10-26.10.2022 godine u Herceg Novom i Ljubuškom održane su tri jednodnevne radionice na temu procjene rizika od katastrofa. Radionice su održane u okviru projekta „Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe - Otporna granica'', kojeg financira Europska unija.

Svrha radionica je obuka za izradu akcionih planova za smanjenje rizika i posljedica katastrofa, odnosno prepoznavanje i djelotvorno upravljanje rizicima, za Herceg Novi u Crnoj Gori, te Ljubuški, Široki Brijeg, Posušje i Grude u Bosni i Hercegovini. U radionicama je aktivno učestvovalo preko 30 članova zajedničke prekogranične radne skupine, kao i drugi dionici uključeni u sustav zaštite i spašavanja. Radionice su doprinijele i unapređenju prekogranične saradnje, razmjeni iskustava i najboljih praksi.

Jovanka Matković, Sekretarijat za komunalne djelatnosti Opština Herceg Novi: „Izuzetno sam zadovoljna sa radionicama koje su organizirane protekla tri dana, zadovoljna sam sa predavačima i temama koje su bile prezentirane, a također sam zadovoljna i sa članovima radne skupine koji su skupa sa mnom sudjelovali u radu, načinom kako smo surađivali i razmjenjivali iskustva.“ Smanjenje rizika od katastrofa je značajna oblast s obzirom da prirodne i tehničko-tehnološke katastrofe predstavljaju rizik po živote građana, imovinu, životnu sredinu i kulturno nasljeđe, ali i cjelokupan proces ekonomskog i društvenog razvoja.

 Osim izrade akcionih planova, kroz projekat će se osigurati zaštitna odijela, oprema i alat za vatrogasne i spasilačke službe, održat će se obuke i treninzi specijaliziranih timova,  nabavit će se 2 mala interventna vozila, nadogradit će se postojeći vatrodojavni sustavi,  izgradit će se poligon za obuku vatrogasaca i spasilačkih službi u Grudama, provest će se opsežna promotivna i edukativna kampanja s ciljem jačanja svijesti lokalnog stanovništva o prevenciji i ponašanju u slučaju katastrofa. Projekt „Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe - Otporna granica'', financira Europska unija u okviru IPA II programa prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora (2014–2020). Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 eura, od čega je Europska unija osigurala skoro 500.000 eura bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinanciraju projektni partneri, Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije (BiH) i Općina Herceg Novi (Crna Gora). Provedba je započela u ožujku i trajat će 24 mjeseca.

U četvrtak 22.09.2022 godine u Herceg Novom održan je sastanak partnera projekta 'Povećanje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe – Otporna granica'.

Drugi po redu sastanak je protekao u radnoj atmosferi uz monitoring dosadašnjih projektnih aktivnosti, pregled i preuzimanje projektne dokumentacije, pripremu nadolazećih projektnih događaja.

Ovaj projekt financira Europska unija u okviru prekograničnog programa Bosna i Hercegovina – Crna Gora (IPA II) , a opći cilj projekta je unapređenje sustava prevencije i upravljanja rizicima od katastrofa, kako bi se povećala otpornost na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim nemarom, kako u Zapadnohercegovačkoj županiji (BiH), tako i na području općine Herceg Novi u Crnoj  Gori.  Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 EUR, od čega je Europska unija osigurala preko 84% bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinanciraju projektni partneri, JU Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Županije Zapadnohercegovačke  (BiH) i Općina Herceg Novi (Crna Gora). Provedba je započela 01.03.2022 godine i trajat će 24 mjeseca.