Novosti

Info dan u sklopu projekta „Partnerstvom do zapošljavanja” koji financira Europska unija, održan je u četvrtak 25. srpnja 2024. godine u Širokom Brijegu.  Glavni cilj projekta je osigurati kreiranje i provedbu programa aktivacije i integracije nezaposlenih osoba u lokalno tržište rada u gradovima i općinama u ŽZH. Provedba projekta će trajati 21 mjesec. Kroz taj period lokalno partnerstvo za zapošljavanje (LPZ) ŽZH će razviti 6 programa obuka za nezaposlene osobe: konobar, kuhar, keramičar, mesar, web developer i robot operater/programer. Očekuje se kako će najmanje 60 osoba proći kroz procese obuka za navedena zanimanja, a 20 od njih biti zaposleno u poduzećima partnerstva, ali i šire. Kroz projekt će se također provesti i obuke za nezaposlene osobe koje imaju za cilj razviti vlastitu poslovnu ideju i istu realizirati kroz otvaranje biznisa. Ove obuke će se provoditi prema metodologiji Međunarodne organizacije rada (MOR) od strane stručnih trenera. Nezaposlene osobe koje prođu ove cikluse obuka će imati mogućnost i pravo sudjelovati u grant shemi, gdje se očekuje da će 15 biznisa biti financijski podržano. 

Glavni partner u provedbi projekta LPZ-a ŽZH je JU Razvojna agencija ŽZH HERAG, a ostali partneri su Općina Posušje, Grad Široki Brijeg, Grad Ljubuški, Služba za zapošljavanje Županije Zapadnohercegovačke, Tehnološki park Posušje, Srednja strukovna škola Posušje, Srednja strukovna škola Ruđera Boškovića Ljubuški, Miviko doo Posušje, TT kabeli doo Široki Brijeg, Bigeste doo Ljubuški, Šišović Mesna industrija Rakitno d.o.o. Navedeni partneri čine Lokalno partnerstvo za zapošljavanje ŽZH.

Radoslav Luburić, ravnatelj JU Razvojna agencija ŽZH HERAG je istaknuo da je vrijednost projekta 215 325 američkih dolara. „Cilj projekta je poboljšati mogućnosti zapošljavanja nezaposlenih osoba: prvenstveno mladih od 15 do 29 godina, zatim onih koji su dugotrajno na zavodima za zapošljavanje i nezaposlenih žena. Lokalno partnerstvo za zapošljavanje će imenovati Vlada ŽZH, a to partnerstvo će izraditi akcijski plan zapošljavanja. Koja su deficitarna zanimanja, koja su potrebna zanimanja, sve to će sadržavati ovaj plan. Zatim programe obuka i kroz srednje obrazovanje, ali i obrazovanje odraslih. Radit ćemo i šest programa obuke za konobar, kuhar, keramičar, mesar, web developer i robot operater/programmer. Planiramo obukama obuhvatiti 60 osoba, a barem i najmanje 20 zaposliti. Planiramo i edukacije za samozapošljavanje, otvaranje novih bisznisa. Tu planiramo barem 15 osoba pomoći grantovima od 4000 američkih dolara. U tom smislu je već dogovoreno s Vladom ŽZH da pomogne u slučaju ako broj zainteresiranih bude i veći. Planiramo i nabavke opreme, materijala i repromaterijala za srednje škole i tehnološki park koje bi mogli podići razinu kvalitete obuka i školovanja. Ovo je jedan put i početak uspostave partnerstva između realnog sektora, obrazovnog sektota i javnog sektora koji bi trebao prepoznati potrebe tržišta i zaposliti osobe koje su dugo u potrazi za poslom“, istaknuo je Radoslav Luburić, ravnatelj JU Razvojna agencija ŽZH HERAG.

Ured Vlade ŽZH za europske integracije je preuzeo ulogu koordinatora Lokalnog partnerstva za zapošljavanje. Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda Vlade ŽZH za europske integracije je kazao da je cilj (između ostaloga) formiranje jedne platforme suradnje između javnog i privatnog sektora, ali i unutar privatnog sektora različitih djelatnosti. „Sve to kako bismo mladim ljudima i nezaposlenim osobama stvorili jedan pozitivan ambijent kada govorimo o tržištu rada. To je između ostalog i nedostajalo: jedna platforma suradnje u kojoj možemo predviđati potrebe tržišta rada. Situacija je takva da imamo ljudi na zavodima, da imamo poslodavce koji traže posao – a tu je opet problem poslodavaca koji ne mogu pronaći radnike. Cilj je stvoriti ambijent zajedničkih različitih aktivnosti. To su izrada strategije razvoja ljudskih kapaciteta, akcijski planovi zapošljavanja, obuke nezaposlenih ljudi, organiziranje događaja koji će aktualizirati teme tržišta rada.  Pokušat ćemo napraviti tu jednu dinamiku da se priča, da se radi, da ono što je sada prepušteno snalaženju pojedinaca – da tu sada bude sustavan pristup“, kazao je Ivan Jurilj, ravnatelj Ureda Vlade ŽZH za europske integracije.

Projekt pod naslovom „Partnerstvom do zapošljavanja“ dobio je i podršku Vlade ŽZH. „Cilj nam je da ljude koji su u najnepovoljnijem položaju na tržištu rada prekvalificiramo, odnosno osposobimo sa znanjima i stručnim kompetencijama da mogu ravnopravno sudjelovati na tržištu rada i ostvariti svoje osobne interese. Pri tom bi se ostvarili i interesi naših gospodarstvenika koji vape za radnom snagom. Ekonomski jaka, društveno odgovorna i efikasno organizirana su strateški ciljevi naše županije. Mi se trudimo u okolnostima koje imamo ispuniti naše ciljeve. Mi smo jedna od najrazvijenih županija prvenstveno zahvaljujući ljudima koji ulažu u nove tehnologije. Oni ulažu u nova znanja, tehnologije i razvoj. Zato su nam ovakvi programi važni kako bi im mogli pružiti dovoljan broj osposobljenih ljudi za zajednički interes“, kazao je Predrag Čović, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke. On je najavio i reformu strukovnog obrazovanja u uvođenje dualnog obrazovanja. „Zakon je u proceduri. Do početka školske godine bi trebao biti usvojen. Dualno obrazovanje je naše opredjeljenje, da djeca već u školi dobiju određena znanja, da se brzo nakon škole mogu zaposliti bez da trebaju dodatne obuke“, istaknuo je Čović.

Na zavodima za zapošljavanje veliki je broj ljudi koji prijavom na zavodu osiguravaju neka druga prava (kao što je zdrastveno osiguranje. Oni nisu aktivni tražitelji posla. Tomislav Pejić, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi ŽZH je istaknuo da upravo ovaj projekt će doći do interesnih skupina koji aktivno traže posao. „Ovo će prilika biti takvim osobama kroz određena zanimanja i prekvalifikaciju ući u sustav rada. S druge strane i poslodavci imaju velike potrebe za kvalitetnom radnom snagom.  Poslodavci traže obrtnička zanimanja, viskokvalificirana zanimanja. Nama je važno da osobe odmah poslije srednje škole budu sposobni odgovoriti zahtijevima tržišta rada. Mislim da je ovaj projekt ne dobar put, nego autoput“, kazao je dr. Tomislav Pejić, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi ŽZH.

Stjepan Primorac, direktor hotela Bigeste je istaknuo da je ovaj projekt nužnost u uvjetima koji danas prevladavaju. „Situacija je takva da su sva zanimanja strukovna u deficitu. Bez obzira o kojem se sektoru radi. Nama je dualno obrazovanje nužno i ono mora biti s naglaskom na praktičnu nastavu. Činjenica je da svi koji završe strukovno zanimanje brzo nađu svoje mjesto na tržištu rada. Ovaj projekt je doista jedan značajan iskorak. Također, nama je problem ne toliko u kvantiteti radnika, koliko u kvaliteti. To se može riješiti samo kroz proces obuke. Mi recimo imamo dobre suradnje sa srednjim školama naše županije i kod nas već u radnom odnosu ima njihovih učenika. Kod nas su i učenici na praksama za koji primaju novčani stimulans“, kazao je Stjepan Primorac, direktor hotela Bigeste.

Primjer dobre prakse prezentirali su predstavnici Razvojne agencije Žepče iz Zeničko-dobojske županije.

Europska unija i MOR, kroz projekt “Podrška Europske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje – Faza II” (LEP II), podržavaju dalji razvoj lokalnih partnerstava za zapošljavanje koja su posvećena zapošljavanju i socijalnoj koheziji u Bosni i Hercegovini. Lokalno partnerstvo za zapošljavanje ŽZH je jedno od 26 partnerstava uspostavljenih u BiH u okviru projekta LEP II, kojeg Europska unija financira s 6 milijuna eura, a provodi Međunarodna organizacija rada (MOR). Ovaj projekat ima za cilj kroz lokalna partnerstva za zapošljavanje pridonijeti poboljšanju zapošljavanja u lokalnim zajednicama i unaprijedi vještine i prilike za zapošljavanje osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Dana 10.07.2024. godine ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić u Zadru je potpisao ugovore iz Interreg IPA programa Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2021. - 2027. za tri projekta među kojima je i projekt ''APOLLO''.

Vodeći partner na projektu ''APOLLO'' je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA s partnerima Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije iz Hrvatske, JU Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke – HERAG i Gradom Mostarom iz Bosne i Hercegovine i Općinom Tivat iz Crne gore. Ukupna vrijednost projekta je 2,26 milijuna EURA, a HERAG-ov proračun iznosi  374.472,00 EURA, dok je trajanje projekta 30 mjeseci.    .

Cilj je promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova u prekograničnom području, a kroz projekt će se, između ostalog, nabaviti električna vozila te graditi fotonaponske elektrane od tog 4 na području Županije zapadnohercegovačke i to u svakoj lokalnoj jedinici (Ljubuški, Široki brijeg, Posušje i Grude) na javnim objektima. Također se planira izgraditi i 2 električne punionice za vozila na području Županije Zapadnohercegovačke.

Što se može financirati kroz projekt?

Financijska potpora će se odobravati za razvoj i prilagodbu poslovnih modela, proizvoda, usluga i procesa, poticanje razvoja lokalnih mikro i malih poduzeća, sa snažnim naglaskom na uvođenje inovacija proizvoda ili procesa, razvoj pilot akcija i novih poslovnih rješenja, uz istovremeno unaprjeđenje njihove prekogranične poslovne suradnje.

Europskim sredstvima može se sufinancirati do 85 % ukupne vrijednosti projekta, pri čemu najviši iznos europskih sredstava koji je moguće ostvariti po malom projektu iznosi 200.000,00 eura. Svaki mali projektni prijedlog treba uključivati suradnju najmanje dva (2), a najviše četiri (4) projektna partnera odnosno krajnja korisnika iz različitih zemalja uključenih u programsko područje. Pritom jedan od partnera mora imati sjedište na području Europske unije. Suradnja partnera iz sve tri (3) zemlje članice programskog područja bodovat će se s dodatnih 5 bodova.

Postupak prijave

Rokovi i detalji o postupku zaprimanja prijava navedeni su u Guidelines for MSEs as Final Recipients (GfA). Predviđeno trajanje javnog poziva je od 18. lipnja do 17. rujna 2024. Dodatne informacije i dokumenti vezani uz prvi poziv projekta EmBRACE dostupni su ovdje. Podrobnije informacije o projektu EmBRACE potražite na službenim stranicama HAMAG-BICRO-a.

Prijave za sudjelovanje u projektu možete predati putem online platforme projekta na poveznici https://cbchb.eu/application/.

Projekt EmBRACE i svi detalji javnog poziva biti će predstavljeni na početnoj konferenciji u Splitu 3. srpnja, a potom će uslijediti informativne radionice za poduzetnike 4. srpnja u Mostaru, 10. srpnja u Tuzli, 11. srpnja u Slavonskom Brodu te 16. srpnja u Podgorici. Za sudjelovanje na početnoj konferenciji i tematskim radionicama vezano u prvi poziv, prijaviti se možete putem poveznice.

Projekt se provodi u sklopu Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027. te ima za cilj potaknuti kontinuirani rast i unaprjeđenje konkurentnosti mikro i malih poduzeća u pograničnom području triju zemalja.

Za dodatne informacije zainteresirani se poduzetnici mogu obratiti djelatnicima HAMAG-BICRO-a putem elektronske pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Projekt je sufinanciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i IPA III sredstvima Europske unije.

Danas su u Grudama predstavljeni rezultati dvogodišnjeg projekta Europske unije, koji je povećao kapacitete 5 jedinica civilne zaštite na području Zapadnohercegovačke Županije i Herceg Novog kako bi što učinkovitije  zaštitili građane i gospodarstvo prilikom prirodnih nepogoda. Europska unija je kroz ovaj projekt osigurala specijaliziranu obuka i nabavku opreme u vrijednosti 220.000 eura. Oprema uključuje specijalizirana vozila te specijaliziranu opremu za postrojbe civilne zaštite, vatrogasne i spasilačke ekipe.

Na konferenciji koja je održana u četvrtak, 22. veljače 2024. predstavljene su sve provedene projektne aktivnosti koje su rezultirale uspostavom prekogranične suradnje, boljom opremljenošću hitnih službi te jačanjem javne svijesti o pravilnom ponašanju u izvanrednim situacijama. Zahvaljujući financijskoj podršci Europske unije ojačani su kapaciteti za upravljanje rizicima od prirodnih i drugih katastrofa, opremanjem timova zaštite i spašavanja te održavanjem treninga za članove prekograničnog tima.

Predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović pozdravio je sve nazočne i izrazio zadovoljstvo provedbom projekta u nadi da će ovakvih i sličnih projekata biti sve više, te je svečano uručio certifikate članovima prekograničnog tima zaštite i spašavanja.

Gianluca Vannini, šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu suradnju pri Delegaciji EU u BiH izjavio je: „Drago nam je što smo financirali ovu inicijativu službi civilne zaštite  Zapadnohercegovačkog kantona i Herceg Novog u njihovoj prekograničnoj inicijativi za povećanje otpornosti na prirodne katastrofe i katastrofe izazvane ljudskim djelovanjem. Nadamo se da će centar za obuku u Grudama i vatrogasno vozilo u Herceg Novom, s ostalom opremom i obukom koja je osigurana u okviru ovog projekta, pomoći u zaštiti građana i gospodarstva te rješavanju prirodnih opasnosti. Sretan sam što danas svjedočimo konkretnim rezultatima naše podrške i mogu samo potvrditi da će se naša podrška nastaviti.“

Prije početka prezentacije, na poligonu za obuku službi za zaštitu i spašavanje u Grudama održana je zajednička prekogranična vježba  s ciljem demonstriranja kapaciteta službi za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe. Poligon na kojem se održala vježba  izgrađen je i opremljen kroz ovaj projekt i biti će mjesto za obuku svih osoba uključenih u sistem zaštite i spašavanja koji to žele.

Radoslav Luburić, Ravnatelj JU Razvojna agencija ŽZH HERAG je izjavio kako su izuzetno zadovoljni uspješnom provedbom   projekta Otporna granica, te kako smatra da je projekat zahvaljujući Europskoj uniji, koja ga je prepoznala i financirala, postigao svoje ciljeve. „U protekle dvije godine provedbe projekta  uspostavili smo zajedničko prekogranično partnerstvo s ciljem boljeg upravljanja katastrofama, ojačali smo i nadogradili kapacitete nadležnih službi u sektoru zaštite i spašavanja i putem provedenih promotivnih i edukativnih kampanja podigli smo svijest javnosti o mjerama i pravilnom ponašanju u slučaju prirodnih i drugih nesreća. Ovo je bio prvi projekt iz ove oblasti u kojem je sudjelovala JU Razvojna agencija ŽZH HERAG, ali smo sigurni da će ih u narednom periodu biti više, nadamo se i sa istim ovim partnerima“, rekao je Luburić.

U proteklom periodu projektni  timovi zajedno sa Službama iz sistema civilne zaštite Crne Gore i BiH predano su radili na projektu. Njihova suradnja predstavlja primjer kako zajednički napori mogu donijeti stvarne promjene na lokalnom i regionalnom nivou. Osim toga, projekt je jačao i našu međunarodnu suradnju, stvarajući mostove između zajednica. 

„Zadovoljstvo je biti danas ovdje i predstaviti rezultate našeg projekta "Otporna granica". Ovaj projekt predstavlja ključnu inicijativu koja će značajno poboljšati našu sposobnost suočavanja s izazovima katastrofa te osigurati brži, uspješniji i koordiniran odgovor u hitnim situacijama. Kroz financijsku podršku Europske unije, nabavili smo vrijednu opremu, ojačali kapacitete hitnih službi, izradili Procjenu rizika od katastrofa i podigli svijest lokalnog stanovništva o mjerama prevencije i reagiranja u slučaju katastrofa. Ovaj projekt nije samo ulaganje u sigurnost naše zajednice, već i u izgradnju otpornijeg društva koje je spremno suočiti se s izazovima budućnosti. Ove veze će ostati trajne, čime će se osigurati kontinuirana suradnja i razmjena informacija između naših lokalnih zajednica“, izjavio je Mirko Mustur, potpredsjednik Opštine Herceg Novi.

Drago Martinović, ravnatelj Uprave civilne zaštite ŽZH je izrazio zadovoljstvo što je uprava bila dio jednog ovako važnog projekta iz područja civilne zaštite i zahvalio je svim uključenim pripadnicima Službi zaštite i spašavanja iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Na kraju događaja upriličeno je potpisivanje Memoranduma o suradnji između projektnih partnera i 5 općina/gradova na projektnom području s kojim se ovo partnerstvo formalizira u duhu prijateljskih odnosa i jačanja suradnje na području razvoja i jačanja sustava upravljanja katastrofama i kriznim situacijama.

Projekt „Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe - Otporna granica'', financira se u okviru EU IPA II programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora (2014–2020). Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 eura, od čega je Europska unija osigurala skoro 500.000 eura bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinanciraju projektni partneri, J.U. Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije (BiH) i Opština Herceg Novi (Crna Gora). Provođenje projekta je započelo u ožujku 2022. godine i traje 24 mjeseca.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je 1. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2024. godinu.

U cilju promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoć ugroženim pojedincima - pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske i ugroženim pojedincima - povratnicima/useljenicima iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je 1. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2024. godinu.

Prijava projekata se obvezno podnosi u elektroničkom i papirnatom obliku. Prije nego se e-prijavni obrazac konačno spremi i pošalje putem računalnog sustava (poveznica: https://eprijave-hrvatiizvanrh.gov.hr/), potrebno je preuzeti prilog Izjava prijavitelja o točnosti podataka za neprofitne organizacije (A-kategorija), Izjava prijavitelja o točnosti podataka za fizičke osobe (B-kategorija), Izjava prijavitelja o točnosti podataka za ugrožene pojedince pripadnike hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske (C-kategorija), Izjava prijavitelja o točnosti podataka za ugrožene pojedince - povratnike/useljenike iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore (D-kategorija), ispisati te ovjeriti potpisom (osobe ovlaštene za zastupanje neprofitne organizacije/fizičke osobe/ugroženog pojedinca) i pečatom (ovjeravaju neprofitne organizacije). Potpisani i ovjereni (ukoliko je primjenjivo) dokument potrebno je učitati u sustav, a izvornik istoga pripremiti za slanje sukladno uputi niže.

Neprofitne organizacije u papirnatom obliku putem pošte dostavljaju ovjerenu Izjavu prijavitelja o točnosti podataka za neprofitne organizacije (A-kategoriju) zajedno s uvjerenjem nadležnog suda, ne starijim od šest mjeseci, da se ne vodi kazneni postupak protiv osobe ovlaštene za zastupanje organizacije, i/ili potvrdu da osoba ovlaštena za zastupanje organizacije nije pravomoćno osuđena za počinjenje kaznenog djela (izvornik ili njegova ovjerena preslika).

Fizičke osobe u papirnatom obliku putem pošte dostavljaju vlastoručno potpisanu Izjavu prijavitelja o točnosti podataka za fizičku osobu (B-kategoriju) zajedno s uvjerenjem nadležnog suda, ne starijim od šest mjeseci, da se ne vodi kazneni postupak protiv fizičke osobe i/ili potvrdu da fizička osoba nije pravomoćno osuđena za počinjenje kaznenog djela (izvornik ili njegova ovjerena preslika).

Ugroženi pojedinci - pripadnici hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske u papirnatom obliku putem pošte dostavljaju vlastoručno potpisanu Izjavu prijavitelja o točnosti podataka za ugrožene pojedince pripadnike hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske (C-kategoriju) zajedno s uvjerenjem nadležnog suda, ne starijim od šest mjeseci, da se ne vodi kazneni postupak protiv prijavitelja i/ili potvrdu da prijavitelj nije pravomoćno osuđen za počinjenje kaznenog djela (izvornik ili njegova ovjerena preslika).

Ugroženi pojedinci - povratnici/useljenici iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore u papirnatom obliku putem pošte dostavljaju vlastoručno potpisanu Izjavu prijavitelja o točnosti podataka za ugrožene pojedince - povratnike/useljenike iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore (D-kategoriju) zajedno s uvjerenjem nadležnog suda, ne starijim od šest mjeseci, da se ne vodi kazneni postupak protiv prijavitelja i/ili potvrdu da prijavitelj nije pravomoćno osuđen za počinjenje kaznenog djela (izvornik ili njegova ovjerena preslika).

Svu ostalu traženu dokumentaciju potrebno je učitati u sustav, prije nego se e-prijavni obrazac konačno spremi i pošalje putem računalnog sustava.

Upute za popunjavanje e-prijavnog obrasca kao i popratni obrasci i izjave dostupni su u privitku.

Ukoliko prijavitelj - ugroženi pojedinac pripadnik hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske (C kategorija) nije u mogućnosti podnijeti prijavu u elektroničkom obliku, istu može podnijeti samo u papirnatom obliku putem Prijavnog obrasca C - papirnata prijava u slučaju koje prijava mora sadržavati cjelokupnu dokumentaciju navedenu u tekstu Javnog poziva.

Ukoliko prijavitelj - ugroženi pojedinac - povratnik/useljenik iz hrvatskog iseljeništva/dijaspore (D kategorija) nije u mogućnosti podnijeti prijavu u elektroničkom obliku, istu može podnijeti samo u papirnatom obliku putem Prijavnog obrasca D - papirnata prijava u slučaju koje prijava mora sadržavati cjelokupnu dokumentaciju navedenu u tekstu Javnog poziva.

Prethodno navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti preporučeno poštom na adresu: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Pantovčak 258, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska, s naznakom „Za 1. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2024. godinu“.

Rok za podnošenje prijava u elektroničkom i papirnatom obliku je 30 dana od dana objave Javnog poziva i traje zaključno do 6. ožujka 2024. godine.

Dodatne informacije mogu se dobiti na adresi e-pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  ili  radnim danom u vremenu od 10:00 do 15:00 sati na brojevima telefona:

Informacije za prijavitelje iz Bosne i Hercegovine
tel: +385(0)1/6444-682
 
Informacije za prijavitelje pripadnike hrvatske nacionalne manjine
tel: +385(0)1/6444-653
 
Informacije za prijavitelje iz hrvatskog iseljeništva
tel: +385(0)1/6444-692
 
Informacije za prijavitelje povratnike/useljenike iz hrvatskog iseljeništva
tel: +385(0)1/6444-673
 
Zbog mogućeg velikog broja pisanih upita isti će biti rješavani prema redoslijedu primitka, slijedom čega Vas molimo za razumijevanje ukoliko pisani odgovor ne zaprimite unutar 72 sata od dana slanja pisanog upita uz dodatnu napomenu kako ne možemo jamčiti davanje pravodobnog odgovora ukoliko pisani upit zaprimimo unutar 48 sati prije isteka roka za podnošenje prijava na Javni poziv.

Izvor: https://hrvatiizvanrh.gov.hr/

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije raspisuje Javni poziv za dostavu prijedloga projekata za Program prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2024. godinu.

Program pridonosi osnaživanju pograničnog područja Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, njihovom gospodarskom i svekolikom razvoju, osigurava pretpostavke za jačanje konkurentnosti i ostvarenje prekograničnih razvojnih potencijala te potiče aktivaciju svih dionika na zajedničkom radu za dobrobit hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Doprinosi stvaranju preduvjeta za sprječavanje iseljavanja stanovništva, smanjenju negativnog demografskog trenda i održivom razvoju u pograničnom području te podiže kvalitetu života i integraciju cjelokupnog stanovništva koje živi na tom prostoru.
 
Program je namijenjen:
 

• jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLRS) i /ili javnim ustanovama i javnim poduzećima čiji su JLRS osnivači u Republici Hrvatskoj na području Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske, Ličko-senjske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske i Zagrebačke županije

• jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave (JLRS) i/ili javnim ustanovama i javnim poduzećima čiji su JLRS osnivači u Bosni i Hercegovini (Zapadnohercegovačka, Hercegbosanska, Posavska, Hercegovačko-neretvanska županija, Županija Središnja Bosna, Zeničko-dobojska županija, Tuzlanska županija, Sarajevska županija, Banja Luka, Derventa, Prijedor, Bosanski Brod i Brčko distrikt)

• pravnim osobama neprofitne naravi registrirane na programskom području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine

 
Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga za Program prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine otvoren je od 1. veljače 2024. do 1. ožujka 2024. (do 15:00 sati) te se u tom razdoblju mogu podnositi prijave za financiranje sa svim potrebnim dokumentima.

Dokumenti

• Program prekogranične suradnje između RH-BIH 2024.pdf (283kb)
• Odluka o Javnom pozivu.pdf (60kb)
• Kriteriji bodovanja projektnih prijedloga RH-BIH 2024.pdf (108kb)
• Prilog 1 - Prijavni obrazac RH-BIH 2024.docx (70kb)
• Prilog 2 - Proračun projekta RH-BIH 2024.xls (50kb)
• Prilog 3a - Izjava o vlasništvu Vodećeg partnera RH-BIH 2024.docx (34kb)
• Prilog 3b - Izjava o vlasništvu Partnera RH-BIH 2024.docx (34kb)
• Prilog 4 - Pomoćna tablica RH-BIH 2024.xlsx (10kb)

Više informacija dostupno je na poveznici.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/

Posjetiteljski i Arheo centar na Gračinama kod Ljubuškog svečano je otvoren za posjetitelje.

Riječ je o najznačajnijoj investiciji u arheologiju ljubuškog kraja, prvom „in situ“ (na licu mjesta) posjetiteljskom centru u Hercegovini. Nalazi se na lokalitetu rimskog vojnog logora i sadrži zanimljiv i bogat arheološki materijal – zbirku materijala sa sustavnih istraživanja na Gračinama, replike rimskih vojnika, maketu nalazišta, model hipokausta, koji se smatra prvim centralnim grijanjem iz vremena antičkog Rima…

Centar su, simboličnim presjecanjem vrpce, svečano otvorili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Šime Erlić. Prigodnu molitvu je izmolio i centar blagoslovio humački gvardijan i župnik fra Dario Dodig.

Radovi i opremanje iznosili su 325 tisuća eura koji su realizirani kroz projekt „Heritage REVIVED“. Nositelj ovog projekta bila je JU Razvojna agencija ŽZH-a – HERAG, a partneri Grad Ljubuški, Grad Solin i Županijska uprava za ceste Split iz Hrvatske te Općina Ulcinj iz Crne Gore. Ravnatelj HERAG-a Radoslav Luburić osvrnuo se na realizirani projekt prekogranične suradnje te istaknuo kako je u suradnji s Gradom Ljubuškim planirana realizacija novih projekata. Izgradnjom posjetiteljskog centra, Grad Ljubuški je dobio vlastiti muzejski kapacitet u kojem će biti moguće stručno obraditi arheološki materijal i još jednu turističku destinaciju.– Nekadašnje ruševine pretvorene su u još jedan biser našeg grada koji će upotpuniti bogatu turističku ponudu, te zauvijek sačuvati dio povijesti i identiteta ovog kraja. Kroz isti projekt prekogranične suradnje Interreg obnovljen je dio Starog grada Ljubuškog čime je također poboljšana postojeća infrastruktura, a po potpunom završetku obnove kule hercega Stjepana Kosače otvara se jedna potpuno nova turistička priča – naglasio je gradonačelnik Vedran Markotić.

Ministar financija i potpredsjednik Vlade FBiH Toni Kraljević naglasio je važnost suradnje s Republikom Hrvatskom i zahvalio ministru Erlić.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU u Vladi Republike Hrvatske Šime Erlić kazao je kako je ovo izvanredan primjer toga što europski fondovi i Interreg projekti prekogranične suradnje mogu donijeti lokalnoj zajednici i pri tome istaknuo povećanje sredstava za realizaciju Interreg programa.

– S Interreg programom nastavljamo i dalje u novom razdoblju, a kako smo kroz inicijativu RH povećali izdvajanja za Interreg programe sa 60 miliona na 120 miliona eura, očekuje nas još puno ovakvih i sličnih projekata. Upravo se kroz uključivanje lokalne samouprave s ovih i prekograničnih područja, koji zajedno u partnerstvu s hrvatskim i crnogorskim institucijama, nastavljaju razvijati projekti koji se temelje na kulturi, prirodnoj baštini, ulaganjima u poduzetništvo, kao i ulaganjima u zdravstvo i ostalo. Cilj Interreg programa je da se ljudi uključuju, da se iskustva izmjenjuju, da se stvara suradnja po važnim pitanjima i da se na taj način stvaraju pretpostavke za nove razvojne projekte koji mogu unaprijediti život na ovome području – istaknuo je ministar Erlić.

Predsjednik Hrvatskog naroda sabora BiH Dragan Čović je istaknuo kako se Vlada Republike Hrvatske zalaže za otvaranje europskog puta i europske perspektive Bosne i Hercegovine.

– Vlada RH, zajedno s nama u BiH, već sedam ili osam godina radi intenzivno na projektima, a ovo je jedan od njih stotine koji svjedoče gdje smo mi bili prije dvije tisuće godina. Centar koji danas otvaramo, kroz istraživanja koja tek slijede, svjedočit će o našoj povijesti, bogatstvu i tradiciji. Ono što danas radi Vlada RH, zajedno s nama, otvara nam europski put, europske perspektive i to ubrzano, bez obzira na našu neorganiziranost, rekao bih nesavršenost, u našem djelovanju unutar BiH. Najznačajniji dio svega je što resorno ministarstvo, koje predvodi ministar Erlić, nas obučava i educira, priprema za ono vrijeme kada ćemo biti članica EU. Standardi i ponašanje će i dalje biti isti, tako da svake godine možemo očekivati sve intenzivniju suradnju na ovim projektima i otvarati sebe za nove projekte. Možemo svijetu pokazati što je naša kultura i baština i to je ono što možemo podariti kao naše bogatstvo Europskoj uniji – zaključio je.

Po otvaranju uslijedio je obilazak Posjetiteljskog i Arheo centra, s čijim je sadržajem nazočne upoznao arheolog Mirko Rašić.

Potom su u hotelu Bigeste predstavljeni programi prekogranične suradnje. Uvodni govor nazočnima je uputio ministar Šime Erlić, a potom je ravnatelj JU Razvoje agencije ŽZH – HERAG Radoslav Luburić održao prezentaciju na temu Uspješna realizacija projekata prekogranične suradnje u programskom razdoblju 2014.-2020.

Načelnik Sektora za koordinaciju programa europske teritorijalne suradnje i makroregionalne strategije Mislav Kovač je održao predstavljanje Interreg-A programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021.-2027., te Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2024. godinu. Prezentaciju Razmjena znanja i dobrih praksi između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine su održali Mislav Kovač i Ravnatelj uprave za regionalni razvoj Ivan Bota.

Dana 7. prosinca u prostorijama Tehnološkog parka Posušje u poslovnoj zoni Osrdak, te u Posjetiteljskom centru na Gračinama upriličen je projektni posjet Upravljačkog tijela Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske vezana za provjeru projketa  COMPETE PLAMET i HERITAGE REVIVED.

Projekt COMEPETE PLAMET  je odobren i ugovoren u okviru 1. Poziva na dostavu projektnih prijedloga Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020. Projekt je trajao od listopada 2017. do 14. srpnja 2020. godine u ukupnom iznosu od 1. 603.369,21 EUR. Projekt je uključivao ulaganje u infrastrukturne investicije u poslovnoj zoni Osrdak, nabavlajnje CNC strojeva za obradu metala i plastike ali i informatičku opremu i namještaj za potpuno opremanje Tehnološkog parka Posušje.

Projekt HERITAGE REVIVED je odobren u sklopu Interreg IPA Program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014.-2020. Trajanje projekta je bilo od 15.10.2020. - 14.01.2023. godine.

Ukupan proračun projekta iznosio je 1.965.441,19 EUR. Projekt je obuhvaćao Razvoj i promocija novog zajedničkog turističkog proizvoda (VR/digitalna prezentacija Rižnica, Gračina, Zavičajnog muzeja Ulcinj i lokaliteta Svač), izgradnju i opremanje Posjetiteljskog centra na rimskom vojnom logoru na Gračinama,
obnavljanje Starog grad Ljubuški, osuvremenjen postav Zavičajnog muzeja u Ulcinju,
nalazište Rižinice arheološki istraženo i prezentirano, izgrađeno ugibalište/odmorište za pristup lokalitetu,
obnovljeno i prezentirano arheološko nalazište Svač.

Na projektnom posjetu su sudjelovali općinski načelnik Ante Begić s predstavnicima Odsjeka za gospodrastvo i razvoj, ravnatelj Javne ustanove Razvojna agencije Županije Zapadnohercegovačke-HERAG Radoslav Luburić sa suradnicima, predstavnci Tehnološkog parka Posušje, doktor znanosti Mirko Rašić koji je ujedno bio stručnjak arheolog na projektu HERITAGE REVIVED, te predstavnici Upravljačkog tijela Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske. Predstavnici Upravljačkog tijela itaknuli su kako ovakvih i sličnih projekata treba biti više u cijelom programu te kako će pozitivne dojmove s terena svakako prenijeti kolegama nakon povratka.

Razgovaralo se i o vremenskim rokovima odobrenja već prijavljenih projekata i nastavku buduće suradnje, čemu se iskreno nadamo i veselimo.

Više od 30 članova prekograničnog tima za zaštitu i spašavanje i drugih pripadnika hitnih službi prošlo je 5 dvodnevnih obuka u periodu od mjeseca lipnja do studenog 2023. godine. Obuke su organizirane u okviru projekta „Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe - Otporna granica'', koji financira Europska unija.

Završni trening modul održan je u Grudama u periodu 26-29.11.2023 godine na poligonu za vježbe hitnih službi koji je izgrađen i opremljen kroz ovaj projekt. Treninzi su ujedno poslužili da se članovi timova upoznaju sa pravilnim rukovanjem opremom i alatom koji su nabavljeni kroz projekt Otporna granica , što uključuje ukupno 94 seta osobne opreme i alata, te dva vozila.  

Bojan Subotić, Herceg Novi (CG), član prekograničnog tima : „Ovakvi treninzi i zajedničke vježbe nam puno znače, a kroz njih smo uspostavili i prekograničnu saradnju sa ciljem zajedničkog odgovora u slučaju katastrofa.“

Željko Madžar, iz Ljubuškog (BiH), koji je također član prekograničnog tima izjavio je da su obuke bile veoma korisne te kako su nadogradili postojeće znanje, te da se nada daljnjoj suradnji.

Svrha realiziranih obuka je jačanje kapaciteta hitnih službi za zaštitu i spašavanje, međusobno povezivanje i razvijanje partnerstva među članovima prekograničnog tima kao i razmjena iskustava. Navedeni trening moduli provedeni su i kroz teorijske i praktične cjeline s različitim temama kao što su spašavanje iz ruševina, spašavanje s visina i iz dubina, upotreba dronova u hitnim situacijama i termografija, upotreba hidrauličnih alata te specifičnosti gašenja osobnih vozila.  

„Zahvaljujući Europskoj uniji koja financira ovaj projekt, uspostavili smo partnerstvo sa Općinom Herceg Novi, koje se manifestira i kroz uspostavu zajedničkog prekograničnog tima za djelovanje u slučaju većih katastrofa čiji smo trening upravo dovršili, ali i kroz suradnju samih lokalnih zajednica što je već rezultiralo prijavom novih projekata u oblasti upravljanja rizicima od katastrofa“, izjavio je Radoslav Luburić, voditelj projekta.

Projekt „Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe - Otporna granica'', financira Europska unija u okviru IPA II programa prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora (2014–2020). Ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 eura, od čega je Europska unija osigurala skoro 500.000 eura bespovratnih sredstava. Preostali iznos sufinanciraju projektni partneri, Razvojna agencija Zapadnohercegovačke županije – HERAG (BiH), Uprava civilne zaštite Zapadnohercegovačke županije (BiH) i Općina Herceg Novi (Crna Gora). Provedba je započela u ožujku i trajat će 24 mjeseca.